09 avg, 2021

Vodonična ekonomija – nova nada za zagađen svet

Gotovo je nemoguće ostati nezainteresovan za sve veće štetne efekte globalnog zagrevanja. Najgore je tek pred nama – i možemo samo da ublažimo neizbežne posledice. Imajući ovo u vidu, Evropska unija („EU“) razvija strategiju za borbu sa klimatskim promenama i globalnim zagrevanjem. Plodovi ovog napora su predlozi nekoliko značajnih pravnih akata u sklopu nove inicijativa „Fit for 55“ koja ima za cilj da smanji neto emisije koje stvaraju efekat staklene bašte za 55% do 2030. godine. Ovde vodonična ekonomija igra veliku ulogu.

Celokupna privreda se trenutno bazira na ugljovodoniku – sirovoj nafti, uglju, prirodnom gasu. To znači da svet funkcioniše kao ugljovodonična ekonomija – bez ugljovodonika, gotovo svaka ekonomska aktivnost bi stala. Srećom, vodonična ekonomija se pojavljuje kao alternativa.

Vodonična ekonomija je izraz kojim se označava buduća ekonomija sa pretežnim oslanjanjem na vodonična goriva, koja mnogo manje zagađuju okolinu od sadašnjih ugljovodoničkih. Iako konkretni nivoi zagađenja zavise od metoda kojim se vodonik proizvodi (a neki metodi zahtevaju upotrebu gasa ili nafte), vodonik ostaje kao izvor energije značajno čistiji od alternativa sa ugljenikom, pošto ne ostavlja nikakve štetne ostatke u atmosferi. Vodonična vozila se već neko vreme proizvode, a naučnici svakodnevno rade da razviju nove načine zamene starih fosilnih goriva vodonikom u različitim industrijskim sektorima.

Evropska unija nastoji da prati ove promene i sačini pravni okvir koji bi omogućio dugo sanjanu Evropu bez zagađenja. Iz tog razloga, od velike je važnosti regulisati vodonik kao izvor energije.

Potencijal vodonika i gorivnih ćelija da unaprede energetsku bezbednost i ublaže klimatske promene je bila prepoznata pre mnogo godina stvaranjem Platforme o tehnologiji vodonika i gorivnih ćelija. Ipak, EU je u poslednje vreme predložila nekoliko važnih pravnih akata koji će verovatno stupiti na snagu uskoro.

  • Revizija Direktive o obnovljivoj energiji

Kao deo paketa “Sprovođenje Evropskog zelenog plana”, Evropska komisija je izvršila reviziju Direktive o obnovljivoj energiji. Značajan deo predloga revizije se odnosi na  vodonik. Predložena revizija nastoji da postavi nove uslove za infrastrukturu punjenja gorivom vozila u državama članicama EU. Barem jedna javno dostupna stanica za vodoničko gorivo mora da bude postavljena u svakoj gradskoj sredini tokom određenog perioda, a države članice će osigurati da postoje javno dostupne vodoničke stanice na tačno određenim razdaljinama.

  • Direktiva o uspostavljanju infrastrukture za alternativna goriva

Predlog ove direktive definiše vodonik kao “alternativno gorivo”. Direktiva takođe reguliše vodoničku transportnu infrastrukturu i tehničke zahteve koji se odnose na punktove za punjenje.

  • Uredba o smanjenju emisija CO2 kod novih putničkih vozila i novih lakih komercijalnih vozila

Radi smanjenja posledica preteranih emisija CO2, EU je predložila ovu Uredbu. Cilj je da se značajno smanji nivou emisija CO2 iz vozila. Vodonik je veoma značajan deo ovog zadatka. Uredba predviđa velika povećanja u korišćenju alternativnih goriva, od kojih je vodonik jedno od najvažnijih. Predviđeno je da će novi standardi CO2 pružiti veliki podsticaj potrošačima da pređu na obnovljiva goriva, uključujući vodonik.

 Vodonična ekonomija i značaj za Srbiju

Kao zemlja u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, Srbija je ulaže značajne napore da isprati novine u EU u oblasti energetike. U tom kontekstu, Srbija je usvojila paket energetskih zakona, čiji je cilj prelazak na obnovljive izvore energije. Takođe, Ministarstvo rudarstva i energetike započelo je izradu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za period 2021-2030, koji će, između ostalog, sadržati mere koje vode povećanju udela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije.

Imajući u vidu napore uložene u povećanje energetske efikasnosti, može se zaključiti, da u narednom periodu, možemo očekivati da će Srbija posvetiti veću pažnju obnovljivim izvorima energije, uključujući vodonik.

 Zaključak

Da li će potpuna energetska transformacija biti moguća? Teško je predvideti, ali ove zakonodavne promene moraju da imaju barem neki pozitivan efekat. Pratite nas i dalje i saznajte šta se dalje dešava!

 

Autori: Jelena Škorić, Nikola Vjetrović