01 mar, 2016

Slučaj Slovak Telekoma i mogućnost naknade štete u parnici usled povrede konkurencije u Evropskim jurisdikcijama?

Nakon što je Evropska Komisija („Komisija“) svojom odlukom od 15. oktobra 2014.1, kaznila kompanije Slovak Telekom a.s. i Deutche Telekom AG za zloupotrebu dominantnog položaja na tržištu broadband usluga u Slovačkoj iznosom od 38 miliona evra, kompanija Slovak Telekom se suočava sa tužbama za naknadu štete koje su podneli mobilni operateri Orange Slovensko i SWAN. Pomenuti operateri su tužili Slovak Telekom pred sudom u Bratislavi za naknadu štete u iznosu koji prevazilazi 280 miliona evra, na osnovu odluke Komisije kojom je utvrđeno da je Slovak Telekom zloupotrebio dominantan položaj.

Istom odlukom, Komisija je kaznila kompaniju Deutche Telekom za dodatnih 31 milion evra za ponovljenu zloupotrebu dominantnog položaja, te je ta kompanija ukupno odgovorna za iznos od skoro 70 miliona evra (uključujući oko 39 miliona evra za koje odgovara solidarno sa kompanijom Slovak Telekom).

Pravila o naknadi štete u Slovačkoj su u skladu sa „Direktivom Evropskog parlamenta i Saveta o određenim pravilima za naknadu štete prema nacionalnom pravu za povredu pravila konkurencije država Članica i Evropske Unije“2 („Direktiva“). Kako ponašanje kojim se povređuju pravila konkurencije može da prouzrokuje ozbiljnu štetu potrošačima i drugim učesnicima na tržištu, nacionalnim vlastima su Direktivom date smernice za prilagođavanje nacionalnih pravila radi omogućavanja svakom fizičkom ili pravnom licu – potrošaču, učesniku na tržištu ili javnoj vlasti – „bez obzira na postojanje ugovornog odnosa3, da podnesu tužbu za naknadu štete pred nacionalnim sudovima protiv učesnika na tržištu koji su povredili pravila konkurencije. Ipak, Direktiva ističe da nacionalna pravila ne treba da budu formulisana ili primenjivana na način da je jako teško ili praktično nemoguće ostvariti pravo na naknadu štete garantovano Ugovorom o funkcionisanju Evropske Unije, odnosno da je ostvarivanje tog prava manje povoljno od ostvarivanja prava u sličnim domaćim postupcima.

Dakle, svako ko je pretrpeo štetu po osnovu povrede prava konkurencije Evropske Unije, može da podnese tužbu za naknadu štete u iznosu stvarne štete i izgubljene dobiti, uvećane za zakonsku zateznu kamatu. Da bi takav tužbeni zahtev bio osnovan, neophodno je da postoji uzročno posledična veza između povrede prava konkurencije i štete koja je nastala. Što se tiče iznosa štete koji može biti dosuđen u parnici, ključni princip prema Direktivi je proporcionalnost. U tom smislu, zabranjeno je dosuđivanje naknade štete u iznosu preko štete koja je pretrpljena.

Uprkos činjenici da je, kao zemlja u procesu pridruživanja Evropskoj Uniji, Srbija u svom pravnom sistemu propisala mogućnost za naknadu štete Zakonom o zaštiti konkurencije („Zakon“), čini se da oštećeni učesnici na tržištu nisu naročito voljni da koriste ovo sredstvo, s obzirom na to da je jako mali broj tužbi za naknadu štete podnet sudovima u Srbiji od kojih, do sada, nijedna nije bila uspešna.

Naime, prema članu 73. Zakona, naknada štete prouzrokovane aktima i radnjama koje predstavljaju povredu konkurencije, a koja je utvrđena rešenjem Komisije za zaštitu konkurencije ostvaruje se u parničnom postupku pred nadležnim sudom. Odluka Komisije za zaštitu konkurencije predstavlja osnov za podnošenje tužbe za naknadu štete nastale povredom pravila konkurencije, dok činjenicu da je tužilac oštećen konkretnom povredom pravila konkurencije učesnika na tržištu isti mora dokazati u postupku pred sudom.

S obzirom na to da povreda pravila konkurencije može da prouzrokuje ozbiljnu štetu drugim učesnicima na tržištu, te da u tom smislu utiče na njihovo poslovanje, skorašnji slučaj u Slovačkoj može biti podsetnik na sve prednosti (ali i rizike kojima su izloženi učesnici na tržištu koji povređuju pravila konkurencije) prava na naknadu štete koju imaju oštećeni učesnici na tržištu u Srbiji. Ipak, ostaje da se vidi hoće li kompanije u Srbiji početi da koriste ovakvu mogućnost i u kojoj meri će to biti podržano od strane nacionalnih sudova.

————————————-

1Vidi slučaj AT.39523 — Slovak Telekom Summary of Commission Decision available at: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015XC0923(01)&from=EN
2Dostupno na: http://ec.europa.eu/competition/antitrust/actionsdamages/damages_directive_final_en.pdf
3Vidi Direktivu Evropskog parlamenta i Saveta o određenim pravilima za naknadu štete prema nacionalnom pravu za povredu pravila konkurencije država Članica i Evropske Unije, http://ec.europa.eu/competition/antitrust/actionsdamages/damages_directive_final_en.pdf