29 apr, 2020

Energetski spor između KOSTT i EMS: jedan od najvećih i najkompleksnijih sporova u Energetskoj zajednici se bliži kraju

Srpski i kosovski* operatori prenosnih sistema su od 20. aprila 2020. godine (“OPS”) krenuli korak napred ka rešavanju dugotrajnog spora. Navedeno je posledica  dugotrajnih pregovora između kosovskog* OPS KOSTT i srpskog OPS EMS, uz pomoć Evropske mreže operatora prenosnog sistema za električnu energiju (ENTSO-E). Glasanje o nacrtu sporazuma o priključenju uspešno je sprovela Regionalna grupa za kontinentalnu Evropu.

Zahvaljujući ovom glasanju i naknadnom postizanju dogovora, KOSTT i Kosovo* će napustiti kontrolni blok Srbija – Crna Gora – Severna Makedonija i formirati kontrolni blok Kosovo* – Albanija, kako je najavljeno pre nekoliko meseci. Nakon što bude potpisan i stupi na snagu, ovaj sporazum o priključenju trebalo bi da razreši spor i doprinese integraciji tržišta na zapadnom Balkanu.

Novi kosovsko * – albanijski regulatorni blok energetskog sistema

Do sada je KOSTT bio deo kontrolnog bloka Srbija – Crna Gora – Severna Makedonija, kojim je koordinisao srpski OPS EMS (Elektromreža Srbije). Pozivajući se na gore pomenuti spor, KOSTT je odlučio da prekine vezu sa regulatornim prostorom Srbije i pridruži se regulatornom bloku albanskog OPS tj. OST.

U decembru 2019. godine KOSTT i albanski OPS OST potpisali su sporazum o uspostavljanju regulatornog bloka energetskog sistema Kosovo* – Albanija. Prema navodima KOSTT, ENTSO-E je bio upoznat sa sporazumom potpisanim u Tirani uz saglasnost dveju nacionalnih regulatornih agencija za energetiku. Kao što je objašnjeno, ovaj regulatorni blok ima za cilj da olakša rad albanskih i kosovskih* elektroenergetskih sistema, kao i da obezbedi balansiranje u oba sistema, smanji troškove i omogući razmenu sistemskih rezervi.

Priča iza dugotrajnog spora

Naime, skup bilateralnih sporazuma koji regulišu odnos između KOSTT-a i EMS-a predviđa uzajamnu nadoknadu za tranzit električne energije. Međutim, KOSTT je tvrdio da je EMS prestao da isplaćuje KOSTT-u naknadu za tranzit električne energije i prihode od dodele prenosnih kapaciteta na interkonektorima sa zemljama susedima Kosova*. Problem je dobio međunarodnu dimenziju kada KOSTT nije uspeo da održi potrebnu frekvenciju od 50 herca u prenosnoj mreži više od godinu i po dana, što je navodno bilo inicirano činjenicom da se struja na severu Kosova* ne naplaćuje, pa čak i ako se naplaćuje, KOSTT ne prima taj novac.

U 2008. godini KOSTT je formalno inicirao pokretanje spora pred Sekretarijatom Energetske zajednice („Sekretarijat“), koji procenjuje postupanje ugovorne strane i usklađenost takvog postupanja sa propisima Energetske zajednice. Sekretarijat je utvrdio da nedostatak nadoknade KOSTT-u za troškove nastale kao rezultat tranzita električne energije u mreži kojom upravlja, predstavlja povredu pravila Uredbe (EZ) 1228/2003. Izneta je pretpostavka da se prihodi nisu koristili ni za korist raspoloživog dodeljenog kapaciteta, ni za ulaganje u mrežu kojom upravlja KOSTT, niti kao prihod koji se uzima u obzir za smanjenje ukupnog nivoa tarifa za prenos na mreži kojom upravlja KOSTT.

U oktobru 2016 godine Savet ministara Energetske zajednice utvrdio je da Republika Srbija nije ispunila svoju obavezu i zatražio je da preduzme sve odgovarajuće mere da otkloni uočene povrede i da obezbedi poštovanje propisa Energetske zajednice do decembra 2016. godine. Usvajanjem ove odluke, predmet je okončan.

Međutim, Sekretarijat je pokrenuo novi postupak u oktobru 2017. godine, tvrdeći da Republika Srbija nije preduzela mere za otklanjanje utvrđenih povreda i da nesprovođenje odluke Saveta ministara predstavlja kršenje propisa Energetske zajednice. 

Integracija regionalnog tržišta, da li je moguće?

Kao što je jednom istakla nemačka vlada, spor između KOSTT i EMS onemogućava ulaganja u energetski sektor regiona i blokira integraciju regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu. Sporazum o priključenju, tj. okončanju dugotrajnog i jednog od najsloženijih sporova u Energetskoj zajednici, trebalo bi da  dovede do uspostavljanja boljih odnosa i potencijalne saradnje u budućnosti. Podsetimo se reči gospodina Janeza Kopača, direktora Sekretarijata energetske zajednice, koji je u intervjuu rekao da bi se svi operateri mogli integrisati u jedinstveni balkanski blok, koji bi bio od koristi svima, imajući u vidu da je jedan od ciljeva Energetske zajednice uspostavljanje regionalne integracije tržišta.

 

* Ovaj naziv ne utiče na stav o statusu i u skladu je sa UNSB 1244 i mišljenjem MSP o kosovskoj deklaraciji nezavisnosti.

 

Autori:  Nadja Kosić i Slavica Purić